Put mira – medijska kampanja i informisanje za bolje crnogorsko društvo – 10

Ovaj članak je nastao u okviru projekta Put mira – medijska kampanja i informisanje za bolje crnogorsko društvo koji je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crrnoj Gori za 2023. godinu, koordinator Alis Berović

Očuvanje zdravlja i briga za zdravlje sa aspekta Islama

Zdravlje je jedan od najvećih Božjih blagoslova i darova za čoveka. Islam kao sveobuhvatna religija ne vidi zdravlje samo kao fizičko stanje, već i kao mentalnu, emocionalnu i duhovnu ravnotežu. U tom smislu, očuvanje zdravlja je u Islamu ne samo fizička obaveza, već i moralna i duhovna odgovornost. Islam naglašava važnost zdravog života, jer zdravlje omogućava pojedincu da ispunjava svoje religijske obaveze, doprinosi zajednici i živi harmoničan život. Ovaj esej istražuje kako Islam pristupa očuvanju zdravlja i brizi za njega, uzimajući u obzir osnovne islamske vrednosti i propise.

1. Zdravlje kao Božji dar i odgovornost

Prema islamskom učenju, zdravlje je Božji dar koji treba pažljivo čuvati i koristiti. Kuran i Hadisi (izreke Poslanika Muhameda) često govore o važnosti zdravlja i pozivaju vernike da ga ne zloupotrebljavaju. Bog je stvoritelj svega, uključujući ljudsko telo, i stoga se zdravlje smatra delom Božijeg plana za svakog pojedinca. U Kur'anu se kaže:

“I On je Onaj koji vas stvori od zemlje, zatim od kapljice (seme), zatim od ugrušaka krvi, zatim vas izbavi kao decu…” (Kur'an, 23:13)

Ovaj stih ukazuje na Božiju kontrolu nad životom i zdravljem ljudi, dok istovremeno poziva vernike na zahvalnost za darovano zdravlje. Zdravlje nije samo fizičko stanje, već i blagoslov koji zahteva odgovornost i brigu. Islam podstiče vernika da sa pažnjom pristupa svom telu i zdravlju, u znak poštovanja prema Stvoritelju.

2. Prevention (prevencija) i umjerenost

Islam stavlja poseban akcenat na prevenciju bolesti i održavanje zdravlja kroz umjerenost. Ovaj princip umjerenosti se proteže kroz sve aspekte života: u ishrani, fizičkoj aktivnosti, svakodnevnim navikama i emocionalnom zdravlju. Poslanik Muhamed (neka je mir s njim) rekao je:

“Vaše telo ima pravo na vas.” (Sahih al-Buhari)

Ovaj hadis naglašava odgovornost svakog pojedinca da brine o svom telu, te da ga ne opterećuje prekomernim naporima ili lošim navikama. Islam poziva na umerenu ishranu, odgovorno ponašanje i izbegavanje svega što može naškoditi zdravlju.

3. Ishrana: Islam i zdravlje

Ishrana je ključni aspekt očuvanja zdravlja u Islamu. Islam ne samo da nudi smernice o tome šta bi trebalo jesti, već i kako se jesti, u cilju očuvanja telesne ravnoteže. U Kuran i Hadisima postoje jasna uputstva o tome da je umerenost u ishrani nužna:

“Jedite i pijte, ali ne rasipajte, jer On ne voli rasipnike.” (Kur'an, 7:31)

Poslanik Muhamed (neka je mir s njim) preporučivao je umjerenost u jelu i pijenju, rekavši:

“Najgori posuda koju čovek može napuniti je stomak. Dovoljno je da popije tri gutljaja vode, a ne da pretrpava stomak.” (Sunan Ibn Majah)

Islam podstiče vernike da jedu halal (dozvoljenu) hranu i da se klone štetnih supstanci. Islam zabranjuje konzumaciju alkohola, opojnih droga i svinjskog mesa, jer ove supstance mogu naneti štetu telu i umu. Takođe, islam naglašava da je važno jesti u skladu s potrebama tela, a ne zbog stresa, tuge ili dosade.

4. Telesna aktivnost: Islam i fizičko zdravlje

Pored pravilne ishrane, Islam podstiče fizičku aktivnost kao način očuvanja zdravlja. Poslanik Muhamed je bio veoma aktivan i davao je primer vernicima u vezi s fizičkom aktivnosti. On je prakticirao trčanje, plivanje, jahanje i streličarstvo, sve kako bi održao svoje telo zdravim i spremnim za obavljanje duhovnih i društvenih obaveza. U jednom hadisu, Poslanik je rekao:

“Verovnik koji je snažniji bolji je i draži Allahu od verovnika koji je slab, iako je i u oba dobra.” (Sahih Muslim)

Ovaj hadis naglašava važnost fizičke snage i aktivnosti, jer zdravo telo omogućava vernicima da se posvete svojim religijskim obavezama i doprinesu društvu. Islam ne samo da prihvata, već i podstiče sport i fizičku aktivnost, smatrajući ih važnim za očuvanje opšteg zdravlja i dobrostanja.

5. Mentalno zdravlje: Islam i ravnoteža uma

Briga o zdravlju u Islamu nije ograničena samo na fizičko stanje. Islam prepoznaje važnost mentalnog zdravlja i emocionalne ravnoteže. Stres, depresija, anksioznost i drugi mentalni problemi često se zanemaruju u mnogim društvima, ali Islam ima jasnu svest o njihovoj važnosti. Poslanik Muhamed (neka je mir s njim) savetujući svoje sledbenike rekao je:

“Zdravlje je bogatstvo koje mnogi ljudi ne prepoznaju dok ga ne izgube.” (Sahih al-Buhari)

Islam nudi načine za smanjenje stresa i očuvanje emocionalne ravnoteže. Molitva (salat), meditacija i spoznaja Božje prisutnosti ključni su za postizanje unutrašnje smirenosti. Islam takođe naglašava važnost zajedništva i porodice, koji pružaju emocionalnu podršku i smanjuju osećaj usamljenosti. Pored toga, post (ramazan) i džihad (trud u duhovnom smislu) pomažu vernicima da balansiraju telesne i mentalne potrebe.

6. Prevencija bolesti i higijena

Islam ima vrlo detaljne smernice u vezi sa ličnom higijenom, koje uključuju redovno pranje ruku, čišćenje zuba (misvak), kupanje i održavanje tela čistim. Islam stavlja veliki akcenat na čistoću, jer se čistoća smatra polovicom vere. Poslanik Muhamed rekao je:

“Čistoća je polovina vere.” (Sahih Muslim)

Osim toga, Islam ima jasne smernice u vezi sa preventivnim merama protiv bolesti. Poslanik Muhamed je preporučivao vakcinaciju i karantinsku praksu u slučaju epidemija, što je u skladu sa savremenim principima prevencije. U hadisu se navodi:

“Ako čujete da je u nekoj zemlji izbio kuga, nemojte ući u tu zemlju. A ako se ona dogodi u zemlji u kojoj se nalazite, nemojte izlaziti iz nje.” (Sahih al-Buhari)

Ove reči ukazuju na važnost preventivnih mera u zaštiti zdravlja.

7. Duhovno zdravlje i duhovne prakse

Duhovno zdravlje je u Islamu povezano sa održavanjem dobre veze sa Bogom. Islam pruža mnogo načina da pojedinac postigne unutrašnju ravnotežu i smirenost, kao što su molitva, post, davanje milostinje, učenje Kur'ana i angažovanje u dobrotvornim delima. Poslanik Muhamed rekao je:

“Verovnik koji ima najlepši karakter je onaj koji je najviše predan svom Gospodaru.” (Sahih Muslim)

Posvećenost duhovnim vrednostima i ispunjenje duhovnih obaveza donosi duhovnu stabilnost, smanjuje stres i pomaže vernicima da se nose sa životnim izazovima. Duhovna praksa u Islamu omogućava vernicima da postignu unutrašnji mir i sreću, što je temelj za opšte zdravlje.

8. Poruka

Očuvanje zdravlja u Islamu je holistički pristup koji obuhvata fizičko, mentalno, emocionalno i duhovno zdravlje. Islam pruža smjernice za vođenje zdravog života kroz umjerenost, pravilnu ishranu, fizičku aktivnost, duhovne prakse i ličnu higijenu. Zdravlje se smatra darom od Boga, a vernici su pozvani da brinu o svom zdravlju, kako bi mogli ispuniti svoje religijske dužnosti i doprinositi zajednici. Sa aspekta Islama, očuvanje zdravlja nije samo fizičko dobrostanje, već i moralna, duhovna i društvena odgovornost, koja omogućava pojedincu da živi u skladu sa Božijim zakonima i postigne trajnu sreću i ravnotežu.

Ovaj članak je nastao u okviru projekta Put mira – medijska kampanja i informisanje za bolje crnogorsko društvo koji je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crrnoj Gori za 2023. godinu, koordinator Alis Berović

Stavovi izraženi u ovom članku su stavovi autora i nužno ne moraju da predstavljaju stavove donatora Fonda za manjine