Hilafet je islamska vlast koja predstavlja jedinstvo muslimanskog svijeta. Halifu prema sunijama bira narod ili njegovi predstavnici, a prema šijama to je nasljedna vlast imama izabranih iz Poslanikove porodice.
Prva četvorica halifa zovu se pravedne halife (ar. el-hulefaur-rašidun). To su ashabi-drugovi Muhammeda, a.s.: Ebu-Bekr, Omer, Osman i Alija. Muslimani tzv. suniti smatraju Ebu Bekra za prvog legitimnog halifu, a muslimani tzv. šiti smatraju da je Alija prvi halifa, mada potvrđuju da je on prihvatio svoje prethodnike jer je dao prisegu Ebu-Bekru nakon kratkog vremena.
Antidiskriminacija za bolje crnogorsko društvo – medijska kampanja i informisanje uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore za 2021.
Ukupan hilafet Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alije, trajao je 29 godina, šest mjeseci i četiri dana. Nakon toga je prisega data Hasanu sinu Alijinom, koji je nakon nepunih šest mjeseci, primoran da preda hilafet Muaviji sinu Ebu Sufjanovom koji je bio vođa antiislamske koalicije u Meki sve do njenog oslobođenja. Muavija sin Ebu Sufjanov je hilafet uzurpirao i nasilnim putem predao vlast svom sinu i tako je pretvorio u dinastiju Emevija od 661. do 750. godine. Kasnije je hilafet prešao u ruke Abasida od 750. do 1517., zatim Osmanlija do 1922. godine. (Napomena: u nekim periodima postojale su i druge rivalske dinastije u Španiji, Sjevernoj Africi i Egiptu jer je u nekim periodima muslimanske historije bilo rivala oko hilafeta u različitim dijelovima islamskog svijeta, i razdvojenih šitskih i sunitskih dijelova). Kemal Ataturk, osnivač Republike Turske je formalno ukinuo hilafet 3. marta 1924. godine.
Halifa, tj. šef muslimanske države se često zvao i ,,emirul-mu’minīn” ,,vladar pravovjernih”, ,,imamul-ummeh”, ,,imamul-mu’mininīn”, ili neformalno vladar svih muslimana. Svaka pokrajina muslimanske države imala je svog namjesnika. Prva prijestolnica muslimanske države bila je u Medini. Prva zajednica muslimana u Meki bila je zajednica vjerskog karaktera (610-622), zatim vjersko-politička zajednica, kao država u Medini (622-632), zatim muslimanska država republikanskog tipa za života četvorice pravednih halifa (632-661), zatim muslimanske monarhije različitih dinastija završno sa Osmanlijama (1922) i ponovo zajednica vjerskog karaktera nakon odvajanja hilafeta i sultanata u Turskoj (1922-1924).
Sada je potrebno ujediniti sve islamske zajednice, one nastale 1924. godine, one nastale kasnije kao i one koje su formirane nedavno. Vrijeme za obnovu i uspostavljanje hilafeta ubrzano dolazi ali je potrebno raditi na planu reintegracije hilafeta kao muslimanske svjetske zajednice. Dakle riječ je o samo vjerskom hilafetu, vjerskoj zajednici svih muslimana koja će institucionalizovati nikada prekinuto duhovno jedinstvo muslimanskog svijeta i brinuti se o svim muslimanima.
Zašto da čekamo bilo koga da pokrene taj proces kada islam, Kur’an i Muhammed, a.s., pripadaju svim muslimanima. Hajde, probudimo hilafet u srcima i umovima, pa onda
korak po korak, prvo na mikro, pa na makro planu… jer vrijeme za hilafet dolazi!
Allah Uzvišeni u Časnom Kur’anu kaže: Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! (3:103)
Posljednji Božiji poslanik, Muhammed, a.s., je rekao: Ni jedan od vas neće biti vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što sam sebi želi. / Musliman prema muslimanu odnosi se kao zgrada čiji djelovi međusobno vežu i čine čvrstu cjelinu. / Ko se ne brine za opšte muslimanske poslove, taj i ne spada u muslimane.
Opšteprihvaćen stav je da je hilafet zvanično ukinut 3. marta 1924. godine što je netačno. Hilafet se ne može ukinuti niti može nestati jer je hilafet trajno sačuvan u srcima i umovima muslimana koji vjeruju i čine dobra djela te su Božijom voljom namjesnici na Zemlji. Dakle, hilafet nikada nije i ne može biti ukunut dok postoje muslimani.
Hilafet je od 1924. godine samo privremeno nastavio da egzistira bez titularnog poglavara u stanju nešerijatskog, neusklađenog i nekoordinisanog funkcionisanja (stanje bez halife). Odnosno, rad muslimanske svjetske zajednice postao je dezorganiziran zbog brojnih problema uključujući i pojavu nacionalizma u arapskom svijetu.
Antidiskriminacija za bolje crnogorsko društvo – medijska kampanja i informisanje uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore za 2021.